✓ Kopirano u clipboard!

PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS SA ISHODIMA UČENJA

I - OSNOVNI PODACI

Naziv i mjesto škole: JU Gimnazija "Meša Selimović" Tuzla

Ime i prezime nastavnika, zvanje: Nijaz Salimović, prof. filozofije i sociologije

Nastavni predmet: Filozofija

Nastava: ◼️ redovna ◻️ izborna

Razred i odjeljenje: IV razred

Nastavna tema: Filozofija novog vijeka - Klasični njemački idealizam

Nastavna jedinica: Fihte i Šeling - Rani njemački idealizam

Tip časa: Obrada novog gradiva

Datum izrade: 12.12.2025. Datum realizacije: __________

Lokacija časa: Učionica 18. Trajanje: ◻️ 45 minuta ◻️ 90 minuta

II - LITERATURA

Za učenike:

  • Filozofija: Ismet Strujo, “Pregled historije filozofije”, udžbenik. (Poglavlje o Fihteovoj Znanosti o znanju i Šelingovoj Filozofiji prirode)
  • Online izvori: Shematski prikazi Fihteovog Ja/Ne-Ja i Šelingovog Apsolutnog identiteta.

Za nastavnika:

  • Johann Gottlieb Fichte, *O pojmu Znanosti o znanju*.
  • Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, *Sistem transcendentnog idealizma*.
  • Karl Jaspers, *Filozofija*.
III - KORELACIJA I KOORDINACIJA

Korelacija sa drugim predmetima:

  • Likovna kultura (Romantizam i Filozofija prirode).
  • Historija (Njemački romantizam i kultura).
  • Psihologija (Problem samosvijesti i identiteta).

Prethodna nastavna jedinica: Immanuel Kant - Kritička filozofija.

Naredna nastavna jedinica: Hegel - Apsolutni duh i dijalektika.

IV - ISHODI UČENJA

Na kraju časa učenik/učenica će biti u stanju da:

Kognitivni ishodi (Razmišljanje i znanje):

  • Objasni Fihteovu Znanost o znanju kao pokušaj da se iz jednog principa (Ja) izvede cjelokupni sistem znanja.
  • Definiše i prikaže Fihteov tripartitni proces (Teza, Antiteza, Sinteza) i ključne pojmove Ja i Ne-Ja.
  • Objasni Šelingovu Filozofiju prirode i Filozofiju identiteta.
  • Razlikuje Fihteov subjektivni idealizam od Šelingovog objektivnog idealizma (Apsolutni identitet).

Psihomotorički ishodi (Rad i vještine):

  • Nacrta shemu Fihteovog izvođenja svijeta iz Ja.
  • Analizira Šelingovu tvrdnju: "Priroda je vidljivi duh, a duh je nevidljiva priroda."
  • Usporedi Kantovu Stvar po sebi (Noumen) i Fihteovo Ja kao temelj saznanja.

Afektivni ishodi (Osjećanja i stavovi):

  • Cijeni doprinos Fihtea i Šelinga razvoju idealizma.
  • Razvija kritički stav prema ekstremnom subjektivizmu (Fihte) i ekstremnom objektivizmu (Šeling).
  • Uvažava kompleksnost pokušaja izvođenja cjelokupne stvarnosti iz jednog principa (Apsoluta).
V - KRITERIJI USPJEHA

Učenik je ostvario ishode ako može:

  1. Definisati Ja i Ne-Ja i objasniti kako je Ne-Ja ograničeno Ja.
  2. Prikazati tri koraka Fihteove Znanosti o znanju.
  3. Objasniti pojam Apsolutni identitet kod Šelinga.
VI - ORGANIZACIONA OSNOVA

Oblici rada: Frontalni rad, Individualni rad, Diskusija

Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, Metoda dijaloga, Metoda rada s tekstom

Nastavna sredstva: Tabla, kreda. Udžbenik.

Nastavna pomagala: Shema Fihteovog tripartitnog procesa i Šelingovog Apsoluta.

Digitalni alati/resursi: Kratki tekstualni isječak o ulozi umjetnosti kod Šelinga.

VII - TOK ČASA
A) UVODNI DIO ČASA (7-8 minuta)

Aktivnost: Motivacija (3-4 minute)

Nastavnik: Postavlja pitanja: Gdje je Kant stao? (Noumen je nespoznatljiv). Uvodi Fihtea kao filozofa koji želi otkriti apsolutni temelj znanja, bez Kantovog Noumena. Fihteov cilj: Apsolutno Ja.

Učenici: Kratko ponavljanje Kantove dihotomije Fenomen/Noumen i problema Stvari po sebi.

Aktivnost: Najava cilja – usvajanje Fihteovog subjektivnog idealizma (Ja/Ne-Ja) i Šelingovog objektivnog idealizma (Apsolutni identitet).

Očekivani rezultat: Učenici shvataju Fihtea i Šelinga kao prve nasljednike i kritičare Kantove filozofije.

B) GLAVNI DIO ČASA (≈ 30 minuta) - Kratak pregled faza

Kratak pregled faza:

  • FAZA 1: Johann Gottlieb Fichte - Znanost o znanju.
  • FAZA 2: Friedrich Wilhelm Joseph Schelling - Filozofija identiteta.

FAZA 1: Fihte - Ja, Ne-Ja

Metode: Usmeno izlaganje, objašnjenje pojmova

Vrijeme: 15 minuta

FAZA 2: Šeling - Apsolutni identitet

Metode: Diskusija, Analiza citata

Vrijeme: 15 minuta

C) GLAVNI DIO ČASA - Detaljno obrazloženje:

FAZA 1: Fihte: Znanost o znanju i Ja/Ne-Ja - 15 minuta

Cilj: Usvojiti Fihteov tripartitni logički proces i razumjeti pojam Apsolutnog Ja.

Aktivnosti nastavnika:

  • Apsolutno Ja: Objašnjava da je temelj cjelokupne stvarnosti Ja. Ja je aktivnost, sloboda.
  • Tri principa: Predstavlja tri koraka Znanosti o znanju:
    1. Teza: Ja postavlja Sebe.
    2. Antiteza: Ja postavlja Ne-Ja (Svijet, Prirodu).
    3. Sinteza: Ja dijeli Ja i Ne-Ja, ograničava Sebe.
  • Subjektivni idealizam: Naglašava da je Fihteova filozofija subjektivni idealizam jer je sve izvedeno iz subjekta (Ja).

Aktivnosti učenika:

  • Bilježenje: Zapisivanje tri principa Znanosti o znanju.
  • Diskusija: Razmišljanje o tome zašto Fihte smatra da je Ne-Ja nužno za samosvijest.

Materijali: Tabla (za ispis koraka).

Formativno vrednovanje: Pitanje: Šta je u Fihteovoj filozofiji izvor moralne obaveze?

FAZA 2: Šeling: Filozofija identiteta i Apsolut - 15 minuta

Cilj: Razumjeti Šelingov prelazak od subjektivnog ka objektivnom idealizmu.

Aktivnosti nastavnika:

  • Kritika Fihtea: Uvodi Šelinga kao filozofa koji smatra da je Fihte zanemario Prirodu i Objektivnost.
  • Apsolutni identitet: Objašnjava da Apsolut (sva stvarnost) čini jedinstvo Duha i Prirode. Oni su samo dva pola jednog Apsoluta.
  • Indiferencija i Umjetnost: Objašnjava pojam Indiferencije (tačka u kojoj su Duh i Priroda identični) i ulogu umjetnosti kao organa spoznaje Apsoluta.

Aktivnosti učenika:

  • Kritička analiza: Učenici tumače citat "Priroda je uspavani Duh" u kontekstu Filozofije identiteta.
  • Bilježenje: Zapisivanje pojma Apsolutni identitet.

Materijali: Udžbenik (za kratki tekst o umjetnosti).

Formativno vrednovanje: Pitanje: Zašto je za Šelinga priroda jednako važna kao i duh?

Ključna pitanja za učenike:

  1. Definišite Fihteovo Ja i Ne-Ja i objasnite kako je Ne-Ja uslov slobode Ja.
  2. Koja je najvažnija kritika koju Šeling upućuje Fihteu?
  3. Objasnite zašto Šeling smatra da je umjetnost najviši oblik spoznaje Apsoluta.
D) ZAVRŠNI DIO ČASA (≈ 8 minuta)

Aktivnost: Sistematizacija (3-4 minute)

Nastavnik: Sumira: Fihte i Šeling predstavljaju prvu generaciju njemačkog idealizma nakon Kanta. Fihteov naglasak na subjektu (Ja) prevaziđen je Šelingovom sintezom subjekta i objekta (Apsolutni identitet).

Učenici: Postavljaju završna pitanja radi pojašnjenja pojma Indiferencija.

Aktivnost: Provjera ishoda (3-4 minute)

Nastavnik: Postavlja pitanja za provjeru kriterija uspjeha: Šta je temelj stvarnosti kod Fihtea, a šta kod Šelinga?

Učenici: Odgovaraju usmeno.

Aktivnost: Povratna informacija (1 minuta)

Nastavnik: Kratka pohvala i najava naredne teme (Hegel).

Učenici: Primaju povratnu informaciju.

Očekivani rezultat: Učenici su usvojili osnovne koncepte Fihteovog i Šelingovog ranog idealizma.

VIII - IZGLED (PLAN) TABLE

Nastavna jedinica: Fihte i Šeling - Rani njemački idealizam

Lijeva strana table: FIHTE (SUBJEKTIVNI IDEALIZAM)

Filozofija: Znanost o znanju.

Apsolutni Princip: Ja.

Proces: Teza (Ja) → Antiteza (Ne-Ja) → Sinteza.

Srednji dio table: ŠELING (OBJEKTIVNI IDEALIZAM)

Filozofija: Filozofija identiteta.

Apsolutni Princip: Apsolutni identitet (Duh = Priroda).

Najviša spoznaja: Umjetnost.

Desna strana table: OD KANTA DO HEGELA

Kant: Noumen (nespoznatljiv).

Fihte: Ja (sve izvedeno iz subjekta).

Šeling: Identitet (Duh = Priroda).

Donji dio table - po potrebi: domaća zadaća:

Zadaća: Uporedna analiza.

IX - VREDNOVANJE (Po potrebi)

Formativno vrednovanje (tokom časa):

Metode i tehnike: Usmeno propitivanje tri principa kod Fihtea, provjera razumijevanja pojma Indiferencija kod Šelinga.

Povratna informacija: Naglašavanje da je glavna razlika gdje postavljaju temelj Apsoluta (Subjektivnost ili Indiferencija Duha i Prirode).

Sumativno vrednovanje (nakon časa/teme):

Metode: Kratka usmena provjera ili kontrolni rad.

Kriteriji ocjenjivanja: Sposobnost objašnjenja razlike između subjektivnog i objektivnog idealizma (npr. 75% tačnih odgovora).

X - DOMAĆA ZADAĆA (Po potrebi)

Zadatak: Uporedna analiza.

Uputstvo: Napišite kratak osvrt (100 riječi) o tome koji idealizam (Fihteov subjektivni ili Šelingov objektivni) je uvjerljiviji za objašnjenje svijeta oko nas. Obrazložite zašto.

Rok i način predaje: Predaja pismeno, na početku narednog časa.

Vrednovanje: Bit će ocijenjen kao formativni zadatak (+/–).

XI - INSTRUKCIJE ZA PROŠIRENJE ZNANJA (Po potrebi)

Dodatna literatura: Istražiti Šelingovu kasnu filozofiju (Filozofija mitologije i objave) kao kritiku racionalizma.

Online resursi: Pogledati kratki video o konceptu Romantizma u filozofiji.

Praktične aktivnosti: Pokušati pronaći estetske primjere u prirodi koji bi ilustrovali Šelingov Apsolutni identitet.

Napomene za naredni čas: Pripremiti se za temu Hegel - Apsolutni duh i dijalektika.

Potpis nastavnika: _________________ Datum: _________